woman with pink cancer awareness ribbon

Karcinom dojke spada u najčešće maligne bolesti kod žena kako u svetu tako i u Srbiji. Svake godine se dijagnostikuje oko 4 000 novoobolelih slučajeva. Karcinom je i vodeći uzrok smrti među malignim tumorima kod žena, a može biti u potpunosti izlečiv ako se otkrije na vreme. Masovnom oboljevanju od ove bolesti doprinosi slaba informisanost žena i neredovni preventivni pregledi.

Ko ima veći rizik da oboli?

U povećanom riziku da obole od karcinoma dojke su one žene koje imaju genetsku predispoziciju, tj koje su u porodici imale majku, baku, tetku koja je bolovala od karcinoma dojke, osobe koje su prvu menstruaciju dobile pre 12. godine, žene kod kojih je menopauza nastupila posle 54. godine, kao i žene koje do 30. godine nisu rađale.

Kako prepoznati karcinom?

Ukoliko primetite promenu boje kože, neravninu kože u vidu ispupčenja ili udubljenja, otok, kvržicu koja nije bolna,uvučenu bradavicu, gnojni ili sukrvičavi sicedak iz bradavice postoji mogućnost da je u pitanju tumorska promena. Naravno nije svaka nepravilnost na koži potencijalni tumor, već ukazuje da treba nastaviti sa pregledima vizuelizacije kao što je ultarzvuk dojke i mamografija.Do tačne dijagnoze se dolazi nakon punkcijske biopsije i citološlke obrade.

Pored svih medicinskih metoda koje su danas dostupne za dijagnozu i rano otkrivanje karcinoma, ne treba zaboraviti osnovne stvari koje svaka žena bez puno umeća i vremena može da uradi. Tu pre svega mislimo na redovne sistematske pregledime, očuvanje i poboljšanje imuniteta, zdravu ishranu i samopregled.

Samopregled zauzima posebno mesto u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma dojke.Ovaj pregled treba da uradi svaka žena jednom mesečno.

Kako izgleda samopregled?

Kod žena koje imaju menstruaciju pregled se vrši u drugoj nedelji tj 7.-10. dana od početka ciklusa. Prilikom izvodjenja pregleda poseban akcenat staviti na gornji spoljašnji kvadrant dojke prema pazušnoj jami jer je to često predilekciono mesto za razvoj karcinoma.

                                                                      Samopregled se sastoji iz 6 faza:

1.Faza: U kupatilu

Pod tušem uz podignutu jednu ruku iznad glave kružnim pokretima prstiju sistematski opipati sve delove dojke. Ne koristiti same vrhove prstiju već samo njihove zavrsetke i pri pipanju obratiti pažnju na postojanje zadebljanja, čvorića i sl.Desnom rukom pregledati levu dojku i obrnuto.

 

2.Faza: Pred ogledalom

Postavite ruke na bokove i čvrsto ih pritiskajući pokušajte da zategnete grudne mišiće na kojima leže dojke. Istovremeno u ogledalu posmatrajte dojke, obratite pažnju na postojanje asimetričnih promena na dojkama u smislu, ispupčenja,ulegnuća, uvlačenja bradavice.

 

3. Faza: Pred ogledalom

Podižući polagano ruke iznad glave,tragajte za napred navedenim promenama, čije podizanje podizanje ruku potencira promene na koži i bradavicama, pa postaju lakše uočljive.

 

 

4.Faza: Ležeći položaj

Da bi najbolje pregledali desnu dojku, legnite i postavite jastuk pod desnu lopaticu i istovremeno podignite desnu ruku iznad glave, to mogućava da se dojka rasprostre po većoj površini grudnog koša, pa je najtanja i najlakša za pregled. Ponoviti pregled i na drugoj strani.

 

5.Faza: Ležeći položaj

Prilikom pipanja desne dojke koristite vrhove prstiju leve ruke,sa kružnim pokretima, počevši od periferije dojke prema bradavici, najbolje kao kretanje kazaljke na satu. Obratite pažnju na ulegnuća i čvoriće.Zadebljinje tkiva na bazi dojke u obliku ruba je normalna pojava. Ponovite pregled leve dojke sa desnom.

 

 

6.Faza: Ležeći položaj

Na kraju pregleda nežno stisnite bradavice obe dojke,radi eventualnog otkrića iscedka ili sukrvice.

 

Zašto je važno da pregledate vaše dojke?

Sigurno je da će jedna od 10 žena verovatno oboleti od karcinoma dojke. Prema tome,redovnim samopregledom svakog meseca u stanju ste da otkrijete svaku promenu i tumor u dojci u najranijem stadijumu. Ne zaboravite da je mogućnost izlečenja rano otkrivenih karcinoma dojki više od 85%.

Cista u tkivu dojke može da se napipa kao čvorić, međutim, cista zapravo predstavlja „kesicu“ ispunjenu tečnošću. U nekim slučajevima, unutar ciste se mogu naći maligne ćelije, ali u najvećem broju slučajeva radi se o benignoj promeni koja ne uzrokuje nikakve tegobe, i vrlo često bude otkrivena slučajno, na rutinskom sistematskom pregledu.

Cistične promene dojke mogu biti izolovane, kada postoji samo jedna cista u jednoj dojci, ili multiple, kada se u tkivu dojke može opipati veći broj odvojenih ili spojenih cisti.

Bol kao simptom ciste uglavnom je povezan sa periodom menstrualnog ciklusa. Tkivo dojke je osetljivo na dejstvo hormona, pa tako, obično pred početak ciklusa, dolazi do prolaznog povećanja volumena cisti. Obično tada žena može i sama da napipa „čvorić“ osetljiv na dodir. Uvećanjem ciste povećava se pritisak na nervne završetke, i na taj način dolazi do pojave bola. Bol obično prolazi nakon početka ciklusa, jer se smanjenjem hormonske stimulacije smanjuje i volumen cisti i pritisak na nervne završetke.

Karakteristično za ciste je da su prilikom opipavanja lako pokretne, jasnih ivica, što je važna razlika u odnosu na maligne promene, koje su uglavnom nejasnih ivica, i fiksirane za tkiva koja ih okružuju.

Kod koga se javljaju ciste?

Ciste na dojci se mogu javiti kod žena svih uzrasta, ali se najčešće dijagnostikuju kod žena pre menopauze, između 35-50 godina starosti. Nakon menopauze, ciste se mogu javiti i kod žena koje su na hormonskoj supstitucionoj terapiji.

Da li se ciste leče?

Većina cisti ne zahteva poseban tretman. Kada se jednom utvrdi njihovo postojanje, najčešće se samo prati njihov razvoj, redovnim kontrolnim pregledima. Kod mlađih žena, najbolji način pregleda je ultrazvuk dojke, kojim se veoma uspešno razlikuju cistične od solidnih (trvdih) struktura. U slučaju da narastu do većih dimenzija, ili uzrokuju česte i intenzivne simptome, hirurg može doneti odluku o operativnom uklanjanju cisti. Takođe, razlog za uklanjanje cisti može biti i sumnja na malignitet.

Pored operativnog lečenja, u poslednje vreme su sve popularniji i prirodni preparati sa povoljnim dejstvom na ublažavanje tegoba kod cističnih promena na dojkama.

PRIMED 13 Kordiceps je prirodan preparat na bazi meda i medicinske gljive Kordiceps. Ispoljava snažno imunostimulativno i antioksidativno dejstvo. Pogodan je za primenu kao pomoćno sredstvo u prevenciji i tretmanu razičitih vrsta poremećaja i bolesti.

Koža je najveći organ našeg tela, koji ima veliki broj uloga. Koža nas štiti od toplote, hladnoće, mikroorganizama, sprečava isparavanje vode iz organizma, ublažava ili sprečava fizička oštećenja pod uticajem spoljašnjeg pritiska.
Kao i svaki drugi organ, koža takođe može biti početno mesto razvoja različitih vrsta bolesti, uključujući i maligne. Tumori koji se razvijaju u koži mogu poticati od različitih tkiva i ćelija. Karcinom kože najčešće nastaje od ćelija u površnom delu kože, melanocita ili pločastih ćelija kože.
Melanom je maligni tumor koji nastaje od melanocita, ćelija kože koje proizvode pigment melanin. Skvamocelularni i bazocelularni karcinom (tzv. non-melanoma karcinomi) nastaju od pločastih, odnosno u slučaju bazocelularnog karcinoma, bazalnih ćelija kože. Za razliku od melanoma, skvamocelularni i bazocelularni karcinom sporije se šire i imaju bolju prognozu.
Melanom je mnogo agresivniji u odnosu na druge vrste karcinoma kože. Ukoliko se ne otkrije u ranom stadijumu razvoja, postoje manje šanse za uspešno lečenje. Melanom je još uvek manje zastupljen u opštoj populaciji (svega 2% od svih karcinoma kože) ali je zato najagresivniji, sa ozbiljnijom prognozom u odnosi na druge karcinome.
Skrining neke bolesti obuhvata mere sprovedene u cilju ranog otkrivanja postojeće bolesti, pre nego što se jave karakteristični simptomi. Kada su maligne bolesti u pitanju, najbolja prognoza je onda kada se karcinom otkrije u ranoj fazi, jer pojava karatkterističnih simptoma uglavnom prati uznapredovalu bolest, a tada su mogućnosti lečenja ograničene.
Rano otkrivanje melanoma je dobar preduslov za uspešno lečenje
Jednu od najznačajnijih mera u ranom otkrivanju melanoma predstavlja jednostavni pregled kože. Najveći broj melanoma razvije se na prethodno postojećem mladežu, pa se posmatranjem mladeža tokom vremena mogu primetiti promene koje ukazuju na razvoj melanoma. Međutim, kako postoji i određen broj slučajeva kada melanom nastane bez prethodno postojećeg mladeža, potrebno je pratiti bilo kakvu novonastalu pigmentnu promenu na koži koja menja veličinu i oblik.
Na šta treba obratiti pažnju prilikom posmatranja mladeža?
Promene koje mogu biti znak za posetu lekaru su sledeće:
promena veličine mladeža– dobra metoda za proveru rasta jeste pravljenje fotografija mladeža u određenom vremenskom razmaku, npr. 1-2 puta godišnje.
promena oblika i simetrije mladeža
promena boje
promena izgleda ivica mladeža.
Ukoliko mladež brzo menja oblik, raste, posebno ukoliko lako ili spontano prokrvari, obavezno se obratite vašem lekaru. Sprovođenjem odgovarajućih dijagnostičkih procedura ispitaće se uzrok postojanja navedenih simpotma, i sprovesti odgovarajuće lečenje.

Antioksidansi su materije koje u organizmu  pomažu u odbrani zdravih ćelija od oštećenja nastalih dejstvom slobodnih radikala. Najpoznatiji antioksidansi su vitamin C, E, karotenoidi (najviše zastupljeni u voću i povrću), kao i mnoge druge materije biljnog porekla. Kako oštećenje ćelija slobodnim radikalima igra značajnu ulogu u razvoju karcinoma, dugo je bilo zastupljeno mišljenje da antioksidansi u velikoj meri mogu biti korišćeni u prevenciji nastanka karcinoma.

Istraživanja pokazuju da osobe u čijoj ishrani dominira hrana biljnog porekla, pre svega sveže voće i povrće, koji su značajni izvori antioksidanasa, mogu imati manji rizik za nastanak nekih vrsta karcinoma u toku života. Osobe koje su prošle lečenje karcinoma, kod kojih postoji povećan rizik za recidiv ili pojavu sekundarnog karcinoma, takođe mogu imati puno zdravstvenih koristi od upotrebe hrane bogate antioksidansima.

Rezultati istraživanja govore o smanjenom riziku za nastanak oboljenja kod osoba čija se ishrana bazira pre svega na biljnim namirnicama bogatim antioksidansima. Svakako, ne može se tvrditi da će upotreba ovih materija zasigurno sprečiti nastanak karcinoma.

Da li bi trebalo izbegavati antioksidanse u toku lečenja karcinoma?
Mišljenje različitih stručnjaka o upotrebi hrane bogate antioksidanasima se razlikuje, i menjalo se vremenom. Neki od naučnika nikako ne preporučuju upotrebu antioksidanasa u toku lečenja karcinoma. Konkretno, misli se na antioksidanse u obliku dijetetskih suplemenata, u kojima doze antioksidanasa značajno premašuju optimalne preporučene dnevne doze. Postoji sumnja da visoke doze antioksidanasa primenjene zajedno sa hemioterapijom ili terapijom zračenjem mogu smanjiti dejstvo ove terapije. Zračna terapija i hemioterapija oštećuje ćelije tumora, a postoji mišljenje da visoke doze antioksidanasa mogu neutralisati slobodne radikale i oštećenja nastala na ćelijama karcinoma.

Međutim, kako hemoterapija i terapija zračenjem ne deluje selektivno na ćelije karcinoma, već na sve ćelije organizma, posebno na ćelije koje se brzo dele (epitelne ćelije creva i drugih organa, ćelije krvi), dolazi do izraženog oštećenja svih ćelija. Ovako posmatrano, primena umerenih doza antioksidanasa zapravo bi mogla imati povoljno zaštitno dejstvo na zdrave ćelije. Hemoterapija i terapija zračenjem su veoma agresivan način lečenja tumora. Ukoliko je moguće, svaka zaštita zdravih ćelija u toku ovih agresivnih metoda lečenja karcinoma je dobrodošla u cilju smanjenja sporednih, neželjenih efekata.

faktori rizika

Faktor rizika je svaki činilac iz spoljašnje ili unutrašnje sredine koji svojim uticajem može povećati rizik za nastanak neke bolesti. Kao i kada je bilo koja bolest u pitanju, za različite karcinome postoje zajednički faktori rizika, kao i neki specifični faktori koji povećavaju rizik za razvoj određenog tipa maligne bolesti.

Kod odraslih mladih osoba, velliki broj karcinoma može se povezati sa uticajem faktora sredine, kao što su način života, izloženost duvanskom dimu, gojaznost, neadekvatna ishrana, nekontrolisana upotreba alkohola ili narkotika i drugi. Ekspozicija materijama kao što je radon, aerozagađenje, toksini na radnom mestu takođe mogu doprineti razvoju različitih malignih bolesti.

Izloženost pomenutim faktorima ne znači siguran razvoj bolesti, već povećava verovatnoću za nastanak bolesti.

Karcinom nastaje kao rezultat uzajamnog dejstva promena na nivou genetskog materijala pod uticajem spoljašnjih faktora. Izmenom genetičkog materijala menjaju se osobine ćelija koje nastaju deobom, a nekontrolisanim rastom ovih ćelija dolazi do razvoja tumora.

Neki od najčešćih faktora povezanih sa većom učestalošću javljanja karcinoma kod mladih osoba su:

  • Prekomerno izlaganje ultravioletnom (UV) zračenju povećava rizik za nastanak melanoma kože.
  • Infekcija određenim tipovima humanog papiloma virusa (HPV) povećava rizik za nastanak karcinoma grlića kod žena.
  • Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) povezan je sa nastankom non-Hodgkin lilmfoma, Kapoši sarkoma i još nekoliko vrsta karcinoma.
  • Tretman radiotalasima ili hemoterapijskim lekovima karcinoma u detinjstvu može povećati rizik za sekundarni nastanak karcinoma u adolescenciji ili kasnije u životu, posebno kada je u pitanju leukemija.

Prevencija nastanka karcinoma

Prevencija nastanka karcinoma obuhvata niz opštih preporuka u smislu promena loših navika. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, izbegavanje faktora rizika koji se mogu izbeći (duvanski dim) su važni u prevenciji većine bolesti, uključujući i maligne.

Kao pomoćno sredstvo za poboljšanje imunološkog odgovora, jačanje i zaštitu organizma posebno izdvajamo PRIMED 13 Kordiceps preparat. PRIMED 13 je prirodan preparat na bazi meda i medicinske gljive Kordiceps. Dejstvo kordicepsa na poboljšanje imunološkog odgovora dokazano je u različitim studijama. PRIMED 13 mogu koristiti zdrave osobe, u prevenciji različitih vrsta bolesti, ili osobe kod kojih već postoji određena bolest, kao pomoćno sredstvo u tretmanu, za brži i potpuniji oporavak.